Panel rasprava Energetska učinkovitost u javnom i privatnom sektoru

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
Najveći izazovi energetske obnove jesu nedostatak dovoljno kvalitetnih kadrova koji, na tržištu rada, pružaju konzultantske usluge, strogoća europske birokracije, koja nerijetko dovodi do korekcije (smanjenja!) očekivanog EU sufinanciranja i, naposlijetku, kako završiti projekt u ugovorenom roku. Jasno se ovo isčitava iz panel-rasprave Energetska učinkovitost u javnom i privatnom sektoru, održane u sklopu obilježavanja Dana Europe u Zagrebačkoj županiji, u gradskoj vijećnici Svete Nedelje.

Gospodarska kriza prije desetak godina oslabila je građevinsko tržište, zbog čega se danas osjeća manjak građevinskih tvrtki. Prema riječima Olje Milošević, u Ministarstvu graditeljstva voditeljice Službe za pripremu poziva i provedbu EU projekata javnih zgrada, građevinskom sektoru u RH trenutno nedostaje 30.000 kvalificiranih radnika.
- Oporavkom tržišta povećao se broj projekata, i u privatnom sektoru i onih koji se sufinanciraju europskim sredstvima, pa je došlo do nesrazmjera između potražnje i ponude. Povećalo je to i rokove isporuke i rast cijena toplinsko-izolacijskog materijala. Događa se tako da korisnici EU sredstava dobivaju od izvođača radova ponude koje su i do 30 posto više od onoga što je procjenjeno prilikom prijeve projekta, a što rezultira potrebom osiguranja znatno većega iznosa vlastitoga učešća. Kod obnove višestambenih zgrada to znači da treba povećati pričuvu, dok kod energetske obnove javnih zgrada županije, gradovi i općine trebaju rebalansom proračuna osigurati dodatna sredstva, a što zahtjeva i određeno vrijeme - rekla je O. Milošević. Iznoseći statističke podatke navela je da je na području Zagrebačke županije odobreno 65 projekata energetske obnove stambenih i zgrada javne namjene. Ugovoreno je ukupno, rekla je, 120 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava.

Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, rekao je da je broj projekata energetske obnove 'drastično porastao', a kako RH nema „tradiciju konzultanata“ treba vremena da oni koji rade na ovim projektima dosegnu odgovarajuću razinu samostalnosti.
- U početku je prolaznost aplikacija bila vrlo niska, svega 12 posto, no za pohvalu je da je sada na nekim javnim pozivima razina prolaznosti podignuta na 90 posto. Još bolje će biti kada korekcije s 25 i 50 posto smanjimo na pet posto... - rekao je Ponoš, dodavši da vjeruje u raspisivanje novih poziva Ministarstva graditeljstva za energetsku obnovu, ali za sada se ne može govoriti hoće li oni biti namijenjeni visokome zgradarstvu, zgradama javne namjene ili možda vlasnicima obiteljskih kuća.

Zlatko Sahalović iz tvrtke za poslovno sasvjetovanje „Apsolon“, ispred Hrvatske udruge poslodavaca, naglasio je da su greške u postupcima javne nabave za energetsku obnovu odgovorne za preko 60 posto financijskih korekcija.
- Svaka greška skupo se plaća, stoga je bitno paziti na procedure - rekao je. Dodatni problem koji se javlja, nastavo je, jest promjena cijena na tržištu tijekom postupka evaulacije projekta.
- Ujednačiti bi trebalo i sadržaj glavnih projekata za one radove za koje nije potrebna građevinska dozvola - rekao je Sahalović.

O slovenskim iskustvima s energetskom obnovom u zgradarstvu govorio je Ivan Jordan, župan općine Škofljica. U ovoj općini, rekao je, energetski su obnovljene sve zgrade javne namjene i sve, kao energent, koriste plin. Dapače, općinskim propisom, sve nove investicije u zgradarstvu moraju biti projektirane na način da izvor energije bude plin ili obnovljivi izvori energije. Pojasno je da se u Sloveniji energetska obnova odvija kroz četiri modela - neposrednim dogovorom investitora i izvođača radova, europskim sufinanciranjem putem javnih natječaja, nepovratnim sredstvima države i javno-privatnim partnerstvom.
- Za razliku od Hrvatske, mi nemamo županije, pa općine direktno surađuju s ministarstvima. Neke od njih brže, a neke puno teže dolaze do ministra. Vi ste tu u predosti - rekao je Jordan.

Zamjenica župana Nadica Žužak iznijela je podatke o energetskoj obnovi zgrada javne namjene u vlasništvu Zagrebačke županije. Županija je zasad na natječaje prijavila energetsku obnovu zgrada triju ispostava Doma zdravlja i pet zgrada škola. Energetska obnova ispostava Doma zdravlja u Vrbovcu i Jastrebarskom je završena, pred završetkom je postupak javne nabave za energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja u Zaprešiću, a početak provedbe čekaju projekti energetske obnove zgrada škola u Velikoj Gorici, Vrbovcu i Rakovom Potoku. Pozitivan ishod natječaja očekuje se i za obnovu dviju školskih zgrada u Ivanić-Gradu.
- U ovom trenutku projektiramo obnovu još dviju zgrada ispostava Dom zdravlja i šest škola, kako bi projekti bili spremni za nove javne pozive - rekla je zamjenica Žužak, dodavši da će najveći izazov novoga financijskog razdoblja - od 2021. do 2027., biti najavljeno povećanje vlastitoga učešća, zbog čega bi županije, gradovi i općine mogli imati dosta problema.
- Da biste u proračunu osigurali više sredstava za energetsku obnovu, rebalansom uvijek nekome nešto morate uzeti. Naravno, postoji i mogućnost kreditnoga zaduženja, a postoji i Fond za sufinanciranje vlastitoga učešća, ali postoji limit koliko se sredstava iz njega može povući. Limit za Zagrebačku županiju je 70 milijuna kuna i mi ga još nismo dosegnuli. Dugoročno bi bilo dobro da se taj limit 'skine' i da one jedinice lokalne samouprave koje imaju financijskoga potencijala mogu ići u projekte bez ograničenja - rekla je zamjenica župana.

O projektima energetske učinkovitosti na području Svete Nedelje govorio je zamjenik gradonačelnika Davor Nađi. Istaknuo je projekt Newlight, u kojega je na području Zagrebačke županije uključeno 29 općina i gradova, a kojim se modernizira javna rasvjeta. Projekt, uz ostalo, obuhvaća zamjenu postojećih rasvjetnih tijela LED rasvjetom, a u ovoj se općini provodi kroz tri godine.
- Kako zamjenu rasvjetnih tijela nije moguće financirati kroz EU fondove, postojalo je nekoliko modela kako to učiniti. Mi smo se odlučili da projekt isfinanciramo vlastitim sredstvima. Računica govori da ćemo kroz osam godina, na ostvarenim uštedama, povratiti uloženo. LED rasvjetom nećemo ostvariti samo uštedu energije, i kasnije uštedu na troškovima održavanja, već ona pruža i bolju vidljivost u prometu, dakle podižemo prometnu sigurnost - rekao je Nađi. Iznio je i pozitivna iskustva s prijavom projekata energetske obnova zgrada dviju škola (u Svetoj Nedelji i Kerestincu), u čijoj obnovi financijski sudjeluje i Zagrebačka županija.
- Od početka projektiranja do potpisivanja ugovora s Ministarstvo graditeljstva i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošlo je svega devet mjeseci - ustvrdio je Nađi.

U panel-raspravi je sudjelovao i Hrvoje Bartovčak iz tvrtke „Genera“, jedine tvrtke za proizvodnju farmaceutskih veterinarskih proizvoda u RH. Govorio je uz ostalo o gradnji solarne fotonaponske elektrane, isključivo za vlastite potrebe tvrtke Genera, ukupne snage 1,5 MW, koja će godišnje smanjiti trošak energije za oko milijun kuna.
- U našim ukupnim proizvodnim troškovima energija čini 28 posto - rekao je Bartovčak, istaknuvši i primjer gradnje pogona za redukciju etanola, gdje je 'otpadna' energija, pojasnio je, iskorištena za predgrijavanje procesa proizvodnje.


Vijesti